Uvod
Evidentiranje građevina u sustavima katastra i zemljišne knjige ključno je za osiguranje pravne sigurnosti vlasništva nekretnina. Međutim, često dolazi do neusklađenosti između ovih dvaju sustava, što može prouzročiti pravne i administrativne komplikacije. Ovaj članak pruža detaljan pregled postupaka i dokumenata potrebnih za evidentiranje građevina, osobito onih koje nisu usklađene između katastra i zemljišne knjige.
Katastar i zemljišna knjiga: Temeljni sustavi evidencije
Katastar je prostorna baza podataka koja sadrži informacije o zemljišnim jedinicama, uključujući njihovo mjerilo i granice. S druge strane, zemljišna knjiga predstavlja skup pravnih podataka o nekretninama, uključujući vlasništvo, terete i druga stvarna prava.
Neusklađenost između ova dva sustava može nastati zbog različitih razloga, kao što su nepotpuni ili zastarjeli podaci. Primjerice, promjene nastale nakon godine 1968. prilikom kada je proveden zadnji sveobuhvatni popis (katastar 1968) često su uzrok neusklađenosti. Također, administrativne pogreške ili nedosljednosti u evidentiranju zemljišta mogu dodatno doprinijeti ovom problemu. U nekim slučajevima, različiti kriteriji ili metodologije korištene prilikom ažuriranja podataka mogu rezultirati neskladima. Osim toga, promjene u zakonodavstvu i regulacijama mogu zahtijevati prilagodbe koje nisu uvijek dosljedno implementirane u oba sustava. Zato je važno redovito provoditi revizije i ažuriranja kako bi se osigurala točnost i usklađenost podataka.
Potrebni dokumenti za evidentiranje građevina
Geodetski elaborat
Za svaki proces evidentiranja potrebno je izraditi geodetski elaborat koji sadrži detaljne geodetske podatke o položaju, obliku i veličini zemljišta te građevine. Ovaj dokument priprema ovlašteni geodet te se isti koristi kao osnova za unos podataka u katastar.
Građevinska dozvola i objekti za koje nije potrebna građevinska dozvola
Postoji razlika u postupcima evidentiranja ovisno o tome treba li određena građevina građevinsku dozvolu ili ne. Objekti za koje nije potrebna građevinska dozvola
U Hrvatskoj postoje određeni objekti i građevinski radovi za koje nije potrebna građevinska dozvola. Ovi objekti obično spadaju u kategoriju jednostavnih građevina ili manjih zahvata kojima se ne mijenja značajno postojeća infrastruktura. Primjeri takvih objekata uključuju vrtne kućice, spremišta za alat, staklenike te manje nadstrešnice. Osim toga, postavljanje solarnih panela na krovove rezidencijalnih kuća također ne zahtijeva posebne dozvole, što olakšava proces prelaska na obnovljive izvore energije. Važno je napomenuti da, iako za ove objekte nije potrebna građevinska dozvola, ipak moraju biti u skladu s prostornim planom i drugim važećim propisima. Time se osigurava da građevinski radovi ne ugrožavaju sigurnost ljudi i okoliša te da se zadrži estetski sklad u urbanim i ruralnim sredinama. .
U slučaju da za vaš objekt nije potrebna građevinska dozvola, potrebno je izraditi elaborat za evidentiranje koji sadrži sve relevantne informacije o objektu.
Uvjerenje o vremenu građenja građevine
Za starije građevine potrebno je pribaviti uvjerenje o vremenu građenja građevine
Uvjerenje o vremenu građenja građevine službeni je dokument koji potvrđuje datum početka i završetka izgradnje određene građevine. Ovaj dokument može biti ključan za različite pravne postupke, prodaju nekretnina ili dobivanje građevinske dozvole. Važno je napomenuti da uvjerenje izdaje nadležni gradski ili općinski ured te da se unošenjem točnih podataka osigurava vjerodostojnost cijelog procesa. Zahtjev za dobivanje uvjerenja obično uključuje podnošenje određene dokumentacije, poput projekta gradnje, građevinske dozvole i sličnih dokumenata. Uvjerenje o vremenu građenja građevine ima značajnu ulogu u očuvanju pravnog reda i transparentnosti u sektoru nekretnina., što je ključan dokument pri prijavi građevine u katastar ili zemljišnu knjigu. Ovaj dokument izdaje nadležno tijelo – katastar na temelju dostupnih povijesnih podataka.
Uvjerenje za uporabu građevine
Osim vremena gradnje, često je potrebno osigurati uvjerenje za uporabu građevine, koje potvrđuje da je objekat izgrađen sukladno važećim propisima te da je siguran za uporabu. Ovo uvjerenje izdaju nadležne institucije nakon detaljnih provjera i inspekcija koje uključuju različite aspekte sigurnosti, kao što su strukturna stabilnost, sigurnost instalacija i usklađenost s protupožarnim standardima. Bez ovog uvjerenja, nije moguće legalno koristiti novi objekt, što može dovesti do pravnih i financijskih problema za investitore i vlasnike. Stoga je ključno prikupiti svu potrebnu dokumentaciju i provesti sve potrebne inspekcije kako bi se dobilo uvjerenje za uporabu građevine.
Proces evidentiranja i uklanjanje neusklađenosti
Cjelokupan proces započinje prikupljanjem svih relevantnih dokumenata, uključujući geodetski elaborat te uvjerenja o vremenu građenja i uporabi. Nakon toga slijedi upis tih podataka u katastar te naknadna usklađivanja s zemljišnom knjigom.
Za dodatne informacije možete posjetiti web stranicu addo.hr koja nudi detaljne smjernice kroz cijeli proces evidencije nekretnina.
Zaključak
Neusklađenost između katastra i zemljišne knjige može predstavljati izazov kod evidentiranja novih ili postojećih objekata. Kroz pravilnu pripremu geodetskog elaborata, prikupljanje odgovarajućih uvjerenja te adekvatno korištenje informacijskih resursa poput onih dostupnih na addo.hr, moguće je uspješno riješiti većinu problema vezanih uz neusklađenost ovih sustava. Pravilno evidentiranje osigurava zaštitu vlasničkih prava i doprinosi pravnoj sigurnosti na tržištu nekretnina.