Geodezija je znanost koja se bavi izmjerom i kartiranjem zemljine površine. Osobe koje se profesionano bave geodezijom zovu se geodeti.

Geodeziju čini pet grana:

• kartografija
• fotogrametrija i daljinska istraživanja
• pomorska, satelitska i fizikalna geodezija
• primijenjena geodezija
• geomatika

Geodetska izmjera je prikupljanje, obrada i prikazivanje podataka geodetskim metodama. Najčešći su oblici prikupljanja podataka u izmjeri neposredno prikupljanje – mjerenjem geodetskim instrumentima ili posredno prikupljanje – mjerenjem snimaka. U geodetske metode prikupljanja podataka mogu se ubrojiti: ortogonalna metoda, polarna metoda ili tahimetrija, terestrička i aerofotogrametrija, daljinska istraživanja, nivelman, trigonometrijsko određivanje visina, globalni sustavi za određivanje položaja (GPS) i dr.

Pri obradi prikupljenih podataka služimo se računalima, a pri obradi podataka metode matematičke statistike, teorije pogrešaka i računa izjednačenja. Prikupljeni podaci dalje se obrađuju i postaju dijelovi raznih prostornih informacijskih sustava.

Rezultati izmjere najčešće se prikazuju na kartama. U prošlosti je geodetska izmjera uglavnom služila za određivanje međusobnog položaja točaka na Zemljinoj površini te za prikupljanje podataka o reljefu i izgrađenim objektima. Razvojem tehničkih sredstava za prikupljanje, obradu i podataka stvoreni su uvjeti za izmjeru ne samo zemljišta, nego i drugih objekata geodetskim metodama.

Praktična geodezija bavi se praktičnim mjerenjima manjih dijelova Zemljine površine radi izradbe karata krupnih mjerila. Pritom se upotrebljavaju posebne geodetske metode kao što su primjerice: triangulacija, poligonometrija, nivelman, trigonometrijsko mjerenje visina, detaljna izmjera, horizontalna i visinska iskolčenja. Te metode zahtijevaju vještinu rukovanja geodetskim instrumentima, među kojima treba istaknuti: teodolit, nivelir, tahimetar i daljinomjer.

Inženjerska geodezija bavi se primjenama geodezije u inženjerskim projektiranjima i izgradnji objekata. Obuhvaća geodetske mreže kao osnove za projektiranje, iskolčenje i izradu geodetskih podloga za projektiranje, geotopografske radove, geodetske radove pri projektiranju, građenju i kontroli prometnica, mostova, tunela, dalekovoda te hidrotehničkih objekata.

Upravljanje prostornim informacijama obuhvaća nekoliko različitih područja kao što su podaci i informacije, informacijske tehnologije, organizacijska pitanja i infrastruktura prostornih podataka, a ključni je čimbenik u rješavanju svakodnevnih problema korisnika povezanih sa zemljištem i nekretninama. 

Katastar nekretnina, evidencija je ne samo zemljišta već i objekata na njemu, osigurava vlasništvo. Dijeljenje zemljišta, uspostava međa i izrada modernih informacijskih sustava kao podrška upravljanju prostorom od državnih tijela, lokalne uprave, komunalnih i drugih tvrtki široko je područje djelovanja većine geodeta.

Razvitak mjernih i informatičkih tehnologija pridonio je nastanku mnogih zemljišnih informacijskih sustava, uglavnom temeljenih na podacima koji su do sada bili prikupljani i održavani u okviru katastra, a danas otvaraju nove mogućnosti njihova učinkovitijega korištenja i osiguranje održivog razvoja.

Fotogrametrija je umijeće i tehnologija dobivanja pouzdanih kvantitativnih informacija o fizičkim objektima i okolišu procesom zabilježbe, mjerenja i interpretacije fotografskih slika i scena elektromagnetskog zračenja dobivenih senzorskim sustavima.

Fotogrametrijska izmjera metoda je izmjere pri kojoj se u osnovi upotrebljavaju snimci, snimljeni bilo iz zraka bilo sa Zemlje. Rezultati fotogrametrijske izmjere mogu biti koordinate pojedinih točaka, planovi i drugi grafički prikazi te redresirane fotografije i iz njih izvedene fotokarte, fotomozaici i panoramski snimci. 

Geoinformacijski sustav (GIS) računalni je sustav za prikupljanje, čuvanje, obradu, analizu i prikaz prostornih podataka. Četiri osnovna činitelja GIS-a su hardver, softver, podaci i ljudi. Osobe koje rade s GIS-om moraju razumjeti mogućnosti koje GIS pruža. 

Geoinformacijski sustavi jedna su od najperspektivnijih informacijskih tehnologija današnjice. 

Karta je kodirana slika geografske stvarnosti koja prikazuje odabrane objekte ili svojstva, nastaje stvaralačkim autorskim izborom, a upotrebljava se onda kada su prostorni odnosi najvažniji. Kartografija je disciplina koja se bavi zasnivanjem, izradom, promicanjem i proučavanjem karata. 

Geodetska kartografija bavi se preslikavanjem dijelova Zemljine plohe za potrebe državne i detaljne izmjere. Praktična kartografija proučava način izradbe, upotrebe i održavanja karata.

Primjena računalne tehnologije u kartografiji osobito je važna jer je proces izrade karata složen i vrlo dug. Osim toga danas postoji potreba za sve većim brojem raznovrsnih karata, koju klasičnim metodama izrade ne bi bilo moguće zadovoljiti.

Osim ubrzanja u izradi karata, digitalna kartografija ima i druge prednosti kao što su primjerice mogućnost ubrzanog osuvremenjivanja, smanjenje cijene izrade, poboljšanje uvjeta i kvalitete rada te rješavanje zadataka koje do sada nije uopće bilo moguće riješiti.